Pelet – energija iz biomase
Pelet je presovani drvni ostatak vlažnosti manje od 10% što mu daje visoku energetsku efikasnost. U severnoj Americi, Skendinaviji , Austriji, Nemačkoj i Švajcarskoj je izuzetno zastupljeno gorivo. Veoma je pogodan za grejanje porodičnih kuća, hotela, bolnica, vrtića kao i velikih industrijske sistema. Praktičan je za upotrebu i jeftiniji je od svih fosilnih goriva. 2 kg peleta menja 1 litar loživog ulja, a njegova energetska vrednost je 18MJ/kg (5kW/h). Pelet je ekološko biogorivo sa CO2 neutralnim dejstvom.
Pelet, kao i biomasa uopšte, se sve češće koristi za grejanja. Biomasa je dugoročno rešenje, jer se dobija iz obnovljivih izvora energije, dok svih ostalih goriva ima u ograničenim količinama. Pored toga što je biološko, pelet je i ekološki čisto gorivo. Sastav peleta je 100% čisto drvo. A drvo sakuplja energiju: sagorevenjem drveta oslobađa se energija proizvedena fotosintezom. Drvo je izvor energije koja je obnavljajuća: korišćenje fosilnih goriva (uglja, nafte, gasa) ima svoju cenu. To znači brzo iskorišćavanje energetskih resursa kojima su potrebni milioni godina da se obnove, kao i vrlo vosoko zagađenje sa promenama koje se odražavaju na klimu. Drvo se smatra obnovljivim zbog toga što se može vratiti u prirodu i ponovno obnoviti u vremenskom razdoblju koje je u skladu sa ljudskom potrebom. Pored toga jako bitan elemenat je ekonomska isplativost dobijanja toplotne energije proizvedene od peleta, koja je od dva do šest puta jeftinija u odnosu na onu koja se dobijaju iz fosilnih goriva. Za pelet se koristi samo najprikladniji deo drveta. Pelet, nasuprot gorivima baziranim na nafti i uglju, ne sadrži supstance koje su toksične za ljude i okolinu. Materijal potreban za proizvodnju peleta je od visoko kaloričnog drveta. Moderna proizvodnja i propisani standardi kvaliteta doprinose da pelet ima ujednačenu gorivost i konstantnu energiju.

Šta je pelet?
Pelet je proizvod koji se dobija isključivo presovanjem piljevine i strugotine suvog visoko kaloričnog drveta. Presovanje se vrši pod velikim pritiskom, bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava, a sa veoma malom količinom vlage (8%). Proizvodi se od hrasta, bukve, jasena, graba, topole, lipe i dr. Pelete su drvene granulice cilindičnog oblika, prečnika uglavnom od 4 do 12 mm, a dižine između 10 i 30 mm. To je kvalitetno i vrlo kalorično gorivo čijim sagorijevanje
m nastaje svega 1% pepela.
Pelet se proizvodi tako što se sirovina (drvo) najpre samelje, pa suši do određene vlažnosti čime se dobija ujednačena masa. Ovakva masa ide u presu gde se istiskuje kroz matrice sa otvorima određene veličine. Veliki pritisak u presi prouzrokuje da se temperatura drveta znatno poveća,
i da se lignin iz drveta pretvori u prirodni lepak koji drži pelet zajedno dok se hladi. Pelet ne sadrži nikakve lepkove ni aditive. Sastav je 100% čisto drvo.
Pelet u potpunosti zadovoljava visoke ekološke standarde čime nam omogućava kvalitetniji život neugrožavajući okolinu i prirodu. Kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplotne energije. Količina energije koju dobijamo gorenjem 2 kg peleta jednaka je energiji koju dobijamo od jednog litra loživog ulja. Osim energetske uštede, pelet je i ekološki podobna sirovina. Izgaranjem peleta stvara se ista količina CO2 koliku je drvo koristilo prilikom svog rasta. Zbog toga je pelet neutralni nosač CO2 energije. Prilikom proizvodnje, pripreme i transporta peleta stvara se zanemariva količina CO2.
Lako i komotno grejanje
Peletom se jednostavno pune ložišta peći koje koristimo za grejanje. Oblik i veličina peleta omogućavaju automatsko paljenje i hranjenje kotlova i peći. Ovo gorivo može da se korist
i kao tečno, odnosno da iz spremnika izlazi određena količina peleta, prema potrebi. Pelet je vrlo pogodan za upotrebu jer pruža veći komfor prilikom grejanje, tj. ne postoji obaveza da se u određenom vremenskom periodu loži kotao kao kada se koristi ugalj ili ogrevno drvo. Ostatak pepela kod peleta je svega 1%, dok je kod uglja 20%. To je još jedna od pogodnosti pri upotrebi peleta. Kotao peći koja koristi pelet može da se čisti jednom u 5 do 7 dana, dok kotao peći koja koristi ugalj mora da se čisti svaki dan. Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90%, dok je kod klasičnih peći, kotlova i kamina na ugalj i drva najviše 70%. Za grejanje na pelete nije neophodno imati klasični odžak jer nije potreban cug, dim može da ide i kroz običnu cev.
Oblik i veličina peleta pogodni su za lak transport. Velika gustina omogućava kompaktno skladištenje, pa je pogodnost pri korišćenju i to što pelet zahteva veoma malo skladišnog prostora. Pelet je najčešće pakovan u vreće od 15 kg, koje su lake za rukovanje, dok se za industriju pakuje u vreće od jedne tone.



.gif)





